Autor Tema: stent  (Pročitano 2282 puta)  Share 

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže CCSVI ALIJANSA

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1220
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
stent
« poslato: 05.03.2011. 21:37 »
Stent je nalik elastičnom metalnom cilindru, koji prilikom isporučivanja u krvni sud potiskuje aterosklerotski plak i lumen krvnog suda vraća na normalu, čineći cirkulaciju u oksigenaciju tkiva normalnom. Prvo se napravi mali ulaz kroz butnu arteriju, kroz koju se ubaciuje, prvo, vodič-žica, a kasnije i ona na kojoj se nalaziti stent-graft.

Kod nekih bolesnika posle postavljanja stenta dolazi do ponovnog urastanja tkiva kroz mrežicu i zatvaranja krvnog suda. U pitanju je mali procenat, a kod novog stenta sa lekom iznosi svega 4 odsto. Ova vrsta stenta namenjena je dijabetičarima i komplikovanijim bolesnicima, a mora se paziti i gde se postavlja.

Stent graft može da se upotrebi u terapiji aneurizme aorte. Kroz butnu arteriju se ubaci stent obložen plastikom, koja mu daje čvrstinu i stabilnost. Kada dospe do aneurizme (proširenja) aorte, oslobađa se graft koji premošćuje proširenje, stvarajući nornalni lumen aorte. Ggraft se oslanja na zdravi deo aorte sa obe strane proširenja. Cirkulacija je normalna i sprečavaji se komplikacije aneurizme (pucanje). Danas je uz pomoć stent-graft procedure moguće reimplatirati vratne krvne sudove, bez potrebe da se zaustavi cirkulacija, tako da ova metoda predstavlja veliko dostignuće.

Nakon ugradnje stenta pacijent dobija medikamentoznu terapiju. Devet do dvanaest meseci se sprovodi antiagregaciona terapija, najčešće Aspirinom. On se uzima doživotno, a cilj terapije je da se spreče tromboze. Osim toga, obično se koristi Tiklodix ili Plavix, lek iz grupe statina, beta blokator i ACE inhibitor.

Pacijenti sa ugrađenim stentom se mesec dana nakon toga ne šalju na pregled magnetnom rezonancom, jer se tom prilikom stent može pomeriti. Ako se kasnije ide na pregled mora da se naglasi da je postavljen stent da bi se izbegle dijagnostičke nedoumice.

http://www.porodicnilekar.net/index.php ... &Itemid=67

Van mreže CCSVI ALIJANSA

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1220
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Odg: stent
« Odgovor #1 poslato: 11.03.2011. 14:29 »
Stentovi u venama i CCSVI - prezentacija Dr Hewett-a, Januar 29, 2011 (Seatle)


" Voznja sporednim putevima nikad nece biti tako brza kao voznja autoputem." - komentar dr Josepha Hewetta u vezi kakvog-takvog krvotoka koji se odvija u kolaterlanim venama i zasto se ccsvi treba tretirati angioplastikom.


Dr Hjuit je zeleo da progovori o dezinformacijama koje kruze o stentovima. Prvo je detaljno ispricao istorijat koriscenja stentova kako bi se korigovali problemi sa cirkulacijom, pocevsi od 1856. godine i zubarom nazvanim " Dr Stent". Angioplastika je postala uobicajena procedura nakon 1964. god.,a stentiranje joj je pridruzeno 1994. U 2003. godine lekovima oblozeni stentovi za arterije su bili razvijeni sa ciljem prevencije restenoza.


Stentovi su se korisrtili u raznim delovima tela, pocevsi sa jetrom i trahejom, pre nego sto su poceli da budu korisceni za arterijske procedure.


Mnogi tipovi stentova su podesni za upotrebu u venama; zapravo, stentovi nisu dizajnirani samo za jedan odredjeni tip krvnih sudova, vec su dizajnirani tako da se njima moze postici sto vise u poboljsanju krvotoka.


Iznenadjujuce, dr Hjuit kaze da ne postoje ni dokazi da stentovi mogu da odrzavaju vene otvorenim duze nego angioplastika sama za sebe. Ovo se, naravno, ne odnosi na one delove tela gde se angioplastika nije pokazala kao uspesno resenje, ali se odnosi na poredjenje izmedju vena uspesno tretiranih angiplastikom i vena uspesno tretiranih stentom. Dr Hjuit podvlaci/naglasava da ce se KOD SVIH VENA POJAVITI RESTENOZA. To nije pitanje " da li ce" nego " kada ce".


Restenoze se obicno pojavljuju 4-6 meseci nakon tretmana, pa i poprilicno kasnije ( nakon 12-18 meseci ). To je vrlo postepen proces kome trebaju meseci da bi ponovo doslo do restenoze. On je rekao da ako se simptomi ponovo pojave pre isteka perioda od 4-6 meseci, to je stvar nedovoljno dobro uradjene intervencije, ne restenoze.


Stentovi bi trebali da budu 20% siri od segmenta vene u koji se plasiraju. Ukoliko se pravilno postavi.nece se pokretati ( ili "iskakivati" kako se jos kaze ). Ugradjivanje stentova u vene nije novost, uprkos suprotnim tvrdnjama o kojima se suska na internetu kad je u pitanju CCSVI. Dr Hjuit je plasirao preko 5000 stentova za vreme svoje 15-godisnje karijere. Npr. za Mej-Tarnerov sindrom se zna da se obicno mora tretirati stentom. Pacijentima kojima se radi dijaliza bubrega se takodje mora ugraditi stent.


Zapravo je glavna tema ovde da li stent odmah treba koristiti. Brojni razlozi, kao sto su rezultati krvotoka kod pacijenata, pokazuju da je najbolje koristiti ih odmah. Kod CCSVI, to je jos uvek sasvim retko slucaj.


Ono u vezi cega ljudi brinu kada su stentovi u pitanju je njegovo lomljenje. To se desava vrlo retko, a i ako se desi ne mora uvek da znaci da ce pacijent zbog toga imati problema. Problem je i sto stentovi mogu biti suvise mali za lokaciju na koju se postavljaju i moraju se namerno polomiti sirenjem angioplastikom. Da bi se izaslo na kraj sa krhotinama plasira se veci stent preko unutar manjeg cime se prekrivaju sve izlozene ivice polomljenog stenta. Ove korekcije uglavnom budu uspesne, sa vrlo malo komplikacija.


Azigos vena je karakteristicna po tome sto je to jedna jedina vena koja drenira taj deo tela. Zatim kaze nesto sto ne znam tacno kako da prevedem..stepen pritiska od 3-5mm zive pre i nakon blokade obezbedjuje bolji uspeh tretmana ( valjda ). Ovo je mnogo manji stepen od onog za koga se smatra da je izazvao problem. Dr Hjuit opisuje situaciju gde je pacijent imao simptome koji su ukazivali na problem sa azigosom ( hod, besika, creva ), ali nije bilo ocigledne stenoze. On preporucuje da se koristi balon kako bi se dosegla vena trodimenzionalno, a ne samo kontrasti zato sto oni mozda nisu dovoljni da se detektuje vena ( hoce da kaze da se balonom ispituje gde je suzenje, a ne samo na osnovu kontrasta ). On oseca da je azigos predeo od krucijalnog znacaja za MS pacijente i da njegov pregled mora da bude perfektan kako bi se pacijenti kompletno pregledali.


Kako bilo, blokade ne moraju uvek da budu tretirane. Potrebno je sagledati vecu/opstu sliku i uvek pokusati prvo sa angioplastikom ukoliko su simptomi prisutni. Ponekad, ostavljanje stenoze netaknutom je pozeljno, zato sto angioplastika ne bi dala zeljene rezultate i nepotrebno bi ostetila venu. Jugularne vene se retko, retko stentiraju. Dr Hjuit ih sad manje koristi nego sto je to radio u pocetku, pre godinu dana.


Sto se tice perioda " od pitanja do odgovora", Dr Hjuit naglasava da treba da prodje dovoljno vremena zbog izlaganja potencijalnoj radijaciji. Ovaj period pokazuje koliko smo dugo bili izlozeni dejstvu kontrasta. U SAD i Kanadi zakon nalaze da ovaj period bude vrlo kratak. Dr Code je pomenuo jedne pacijentkinje koja je dva sata bila izlozena radijaciji zbog cega joj je otpala sva kosa. Dr Hjuit kaze da ovo ne bi moglo da se desii USA i Kanadi zbog pravne regulative. On misli da pacijnete ne treba da zabrinjava previe ponavljanje postupaka angioplastike ( zapravo misli da ponavljanje izlaganja radijaciji ), pominjuci da smo verovatno vise izlozeni radijaciji koja dolazi od materijala od koga su izgradjeni nasi domovi. Ipak, vazno je da i ovo imamo u medcinskoj istoriji .


Nakon tretmana, agresivni anti-inflamatorni protokoli, kao sto su ishrana, lekovi, ce minimizirati oziljke i produzice vreme efikasnosti tretmana. Ali zapamtite, RESTENOZE C SE VRACATI. Njega cudi sto se restenoze smatraju za razlog da se CCSVI tretman uopste ne treba ni raditi i kao dokaz neuspesnosti prodedure. To je naprosto tako sa CCSVI angioplastikom, kao i sa svim drugim angioplastikama.


Konacno, Dr Hjuit je zavrsio naglasavajuci da je monitoring i tretman restenoza stvar dozivotne posvecenosti, zato sto ce se one desavati na svakoj lokaciji na kojoj je radjena angioplastika. On kaze da nije tesko raditi angioplastike na svake tri godine kako bi smo vene odrzavali otvorenim. Ostavio je otvorenim da je moguce da ce se doci i do trajnijeg resenja.

http://www.facebook.com/note.php?create ... 1496671103

http://www.facebook.com/note.php?note_i ... 2832983940

Van mreže CCSVI ALIJANSA

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1220
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Odg: stent
« Odgovor #2 poslato: 12.04.2011. 14:56 »
 
         Angioplasty safe for MS patients


Angioplasty safe for MS patients

29/03/2011

A study of 231 patients demonstrated that the use of angioplasty to widen veins is a safe, minimally invasive option for individuals with multiple sclerosis (MS), according to research presented at the Society of Interventional Radiology's (SIR) 36th annual scientific meeting in Chicago. The findings open the door for further research into the clinical role of the treatment.

In a retrospective study, 231 MS patients (age range, 25 to 70 years old; 147 women) underwent 247 endovascular procedures of the internal jugular and azygos veins with or without placement of a stent.

"Our results show that such treatment is safe when performed in the hospital or on an outpatient basis—with 97 percent treated without incident," Kenneth Mandato, MD, an interventional radiologist at Albany Medical Center in Albany, N.Y., noted.

In 99 percent of procedures, patients were discharged within three hours of treatment. Complications included transient headache in 8.5 percent of patients and neck pain in 15.8 percent of patients. Sustained cardiac arrhythmias occurred in three patients. The researchers indicated that cardiac monitoring is essential for rapid treatment of procedure-induced arrhythmias and recommended post-procedure ultrasound to detect venous thrombosis.

About 500,000 people in the U.S. have MS, generally thought of as an incurable, disabling autoimmune disease in which a person's body attacks its own cells. "There are few treatment options that truly improve the quality of life of those with the disease, and some of the current drug treatment options for MS carry significant risk," said Mandato.

In 2009, Paolo Zamboni, a doctor from Italy, published a study that suggested that a blockage in the veins that drain blood from the brain and spinal cord and return it to the heart (a condition called chronic cerebrospinal venous insufficiency or CCSVI) might contribute to MS and its symptoms. The idea is that if these veins were widened, blood flow may be improved, which may help lessen the severity of MS-related symptoms.

The Society of Interventional Radiology issued a position statement last fall supporting high-quality clinical research to determine the safety and effectiveness of interventional MS treatments, recognizing that the role of CCSVI in MS and its endovascular treatment by an interventional radiologist via angioplasty or stents to open up veins could be transformative for patients. "This is an entirely new approach to the treatment of patients with neurologic conditions, such as multiple sclerosis. The idea that there may be a venous component that causes some symptoms in patients with MS is a radical departure from current medical thinking," said Gary P. Siskin, MD, an interventional radiologist and chair of the radiology department at Albany Medical Center and the co-chair of the SIR research consensus panel on MS that was held in October.

"It is important to understand that this is a new approach to MS. As a result, there is a healthy level of skepticism in both the neurology and interventional radiology communities about the condition, the treatment and the outcomes," said Siskin.

"Patients are learning about this therapy and the role of interventional radiology in venous angioplasty through the internet. They are discussing it among themselves—through blogs and social networking sites—and then turning to interventional radiologists for this treatment," he noted. "This is a new entity and one where researchers are clearly very early in their understanding of both the condition and the treatment."

While the use of angioplasty and stents cannot be endorsed yet as a routine clinical treatment for MS, SIR agrees that the preliminary research is very promising and supports studies aimed at understanding the role of CCSVI in MS, at identifying methods to screen for the condition and at designing protocols for exploratory therapeutic trials.

Mandato noted that research still needs to be done concerning patient selection, technique and the outcomes after this procedure, including improvement in symptoms and quality of life and the durability of the response.

IMAGE : www.healthimaging.com

SOURCE: http://www.healthimaging.com

Van mreže CCSVI ALIJANSA

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1220
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Odg: stent
« Odgovor #3 poslato: 24.04.2011. 11:11 »
                 
                         Odgovor dr. Simke, april 2010 – Primena stenta

by Irena Antic on уторак, август 24, 2010 у 1:08 по подне


Cela diskusija o migraciji stenta je besmislena. Svi govore: "Ne ugrađuj stent zbog rizika migracije". Niko ne raspravlja: "Kako izvesti proceduru da izbegnemo ovu komplikaciju". Mi u Poljskoj smo proveli sate raspravljajući o ovom pitanju. I to je samo tehnički problem koji MOŽE biti rešen i koji JE rešen. To je problem pravilne preoperativne dijagnostike, pravilnih izbora tokom operacije i pravilnog izbora stenta. Stent treba da bude zašiven za venu. I takav stent NE MOŽE da migrira. I ukoliko ne možete da zašijete stent ili ugradnja stenta prosto nije potrebna – jednostavno izvedete balon dilataciju.

Šta reći o bezbednosti. Na našem odeljenju mi smo već izveli 250 procedura, u preko 100 smo primenili stentove. Ozbiljnih komplikacija: NULA. Ipak, kod nekih pacijenata, predviđajući moguće rizike, urađena je samo balon dilatacija.

 

http://for-greet.squarespace.com/journal/2010/4/18/ccsvi-debate-on-alberta-primetime-simkas-response.html

 


* Novi postovi i teme

new concept stent prototype designed for venous implant. CCSVI ALIJANSA
[21.06.2014. 18:31]


Odg: Gilenya, Žana
[19.06.2014. 16:07]


Odg: MS Profil Žana
[06.06.2014. 15:44]


Odg: MS Profil Žana
[06.06.2014. 15:27]


Odg: Vaš hit dana Žana
[09.05.2014. 14:34]


* Brbljaonica :)

Sorry, this shoutbox does not exist.